Studija izvodljivosti o mogućnostima korišćenja solarne energije za potrebe dobijanja toplotne i električne energije
Klima je primarni energetski resurs čijim dejstvom su nastali i fosilni resursi ugalj i nafta. Aktuelno ispoljavanje klime kao resursa predstavljaju solarna i eolska energija, kao i energija biomase. Današnje čovječanstvo uglavnom energiju proizvodi sagorijevanjem uglja, gradnjom velikih brana ili iz nuklearnih centrala i na taj način troši neobnovljive resurse, zagađuje okoliš i živi u stalnom strahu od mogućih novih nuklearnih katastrofa. Globalno posmatrano, možemo reći da je u "svojoj energetskoj istoriji" svijet došao do kraja jedne epohe kada neobnovljivi izvori energije ne mogu biti osnova za planiranje budućeg razvoja i kada se postavlja pitanje – šta dalje?
Odgovor možemo potražiti u obnovljivim izvorima energije. Karakteristika obnovljivih izvora energije je da se tokom korištenja njihove zalihe ne smanjuju kao kod fosilnih goriva, ima ih u ogromnim količinama i, što je veoma važno, ne zagađuju okoliš. Energija vjetra i Sunca spadaju u najviše korištene obnovljive energije danas u svijetu. Pored toga što se radi o ekološki čistim energijama, bitan faktor za značajnu ekspanziju je i činjenica da je eksploatacija izvora obnovljive energije postala i ekonomski konkurentna. Posljednjih godina je u čitavom svijetu, a naročito u Evropskoj uniji došlo do naglog porasta primjene svih oblika obnovljive energije. Direktno korištenje izvora obnovljive energije nije jedini put ka poboljšanju energetske situacije. Sve veći značaj u novije vrijeme dobiva i unapređivanje energetske efikasnosti sa osloncem na strategiju racionalnog korištenja energije. Principijelno, radi se o korištenju priliva solarne energije i istovremenom smanjivanju gubitaka energije.
Mogućnosti dobivanja energije iz obnovljivih energetskih izvora još nisu do kraja ispitane, ali pokušajmo sagledati koliki je taj potencijal. Na pitanje koliko to energije možemo dobiti, kratak odgovor glasi: i više nego što nam je potrebno. Međutim, da bismo pojasnili prisjetimo se koliko energije trošimo i koliko nam različitih energetskih izvora stoji na raspolaganju. U svim rijekama svijeta ima upravo toliko energetskog potencijala kolike su naše trenutne potrebe. Energetski potencijal okeanskih talasa, nastalih uticajem plime i oseke, dovoljan je da proizvede duplo više energije nego što nam je potrebno. Geotermalni potencijal je pet puta veći, dok je svjetski potencijal biomase oko dvadeset puta veći od naših potreba. Dvjesto puta veći je potencijal vjetra, a potencijal Sunčeve energije na našoj planeti je 2850 puta veći od trenutnih godišnjih energetskih potreba.
Odgovor možemo potražiti u obnovljivim izvorima energije. Karakteristika obnovljivih izvora energije je da se tokom korištenja njihove zalihe ne smanjuju kao kod fosilnih goriva, ima ih u ogromnim količinama i, što je veoma važno, ne zagađuju okoliš. Energija vjetra i Sunca spadaju u najviše korištene obnovljive energije danas u svijetu. Pored toga što se radi o ekološki čistim energijama, bitan faktor za značajnu ekspanziju je i činjenica da je eksploatacija izvora obnovljive energije postala i ekonomski konkurentna. Posljednjih godina je u čitavom svijetu, a naročito u Evropskoj uniji došlo do naglog porasta primjene svih oblika obnovljive energije. Direktno korištenje izvora obnovljive energije nije jedini put ka poboljšanju energetske situacije. Sve veći značaj u novije vrijeme dobiva i unapređivanje energetske efikasnosti sa osloncem na strategiju racionalnog korištenja energije. Principijelno, radi se o korištenju priliva solarne energije i istovremenom smanjivanju gubitaka energije.
Mogućnosti dobivanja energije iz obnovljivih energetskih izvora još nisu do kraja ispitane, ali pokušajmo sagledati koliki je taj potencijal. Na pitanje koliko to energije možemo dobiti, kratak odgovor glasi: i više nego što nam je potrebno. Međutim, da bismo pojasnili prisjetimo se koliko energije trošimo i koliko nam različitih energetskih izvora stoji na raspolaganju. U svim rijekama svijeta ima upravo toliko energetskog potencijala kolike su naše trenutne potrebe. Energetski potencijal okeanskih talasa, nastalih uticajem plime i oseke, dovoljan je da proizvede duplo više energije nego što nam je potrebno. Geotermalni potencijal je pet puta veći, dok je svjetski potencijal biomase oko dvadeset puta veći od naših potreba. Dvjesto puta veći je potencijal vjetra, a potencijal Sunčeve energije na našoj planeti je 2850 puta veći od trenutnih godišnjih energetskih potreba.
