Privredni kapaciteti
 

Grad Bijeljina je druga lokalna zajednica po stepenu razvijenosti u Republici Srpskoj i u njenoj ekonomiji zastupljena su sva četiri sektora privrede:
 

1. Primarni sektor - poljoprivreda, šumarstvo, lov i robolov:
 

Povoljan prirodni položaj na obodu Panonske nizije i skoro potpuno ravničarski teren su omogućili razvoj poljoprivrede, pa je preovlađujući dio privrede zasnovan na poljoprivrednoj proizvodnji, a Semberija se smatra žitnicom Republike Srpske i BiH. Najzastupljenije poljoprivredne kulture su žitarice sa 80% (pšenica, kukuruz, ječam), povrće sa 8% (kupus, po kojem je Semberija poznata širom nekadašnje Jugoslavije, lubenica, krastavac, paprika, paradajz...), industrijsko i krmno bilje 12% (šećerna repa, duvan, lucerka...).
 

Semberski poljoprivrednici se sve više okreću proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima, a veliki, za sada neiskorišteni, potencijal za zagrijavanje plastenika i staklenika su podzemne geotermalne vode. Gradska uprava podstiče razvoj proizvodnje zdrave hrane, s obzirom na očuvanu životnu sredinu nezagađenu teškom industrijom ili genetski-modifikovanim organizmima. U novije vrijeme se intenzivno razvija i stočarska proizvodnja, uglavnom svinjarstvo i govedarstvo.
 

2. Sekundarni sektor - industrija, rudarstvo, građevinarstvo i proizvodno zanatstvo:
 

Na području grada Bijeljina sekundarni sektor se razvija u nekoliko grana:
 

U oblasti prerađivačke industrije najzastupljenije proizvodnje su:

Građevinarstvo je u dosadašnjem periodu na području grada bilo prisutno prvenstveno
u oblasti stanogradnje, izgradnje puteva i proizvodnje građevinskog materijala.
Građevinske firme na području grada su osposobljene za niskogradnju, stanogradnju i
hidrogradnju.

Najveći broj privrednih društava posluje u sektoru trgovine na veliko i malo i sektoru
prerađivačke industrije.
 

3. Tercijarni sektor - saobraćaj i telekomunikacije, trgovina, turizam, ugostiteljstvo, zanatstvo, bankarstvo i komunalna privreda:
 

Geostrateški položaj Bijeljine i Semberije omogućava brz razvoj djelatnosti u ovom sektoru.
 

Grad Bijeljina, sa oko 115.000 stanovnika je privukla najveće regionalne trgovinske lance koji su otvorili odlično snabdjevene megamarkete. Takođe, u ponudi je i roba brojnih svjetskih i domaćih brendova čiji proizvođači imaju svoja predstavništva ili distributere u Bijeljini. Pored konkurentnosti koja domaćim kupcima omogućava kupovinu robe po nižim cijenama u odnosu na druge sredine u Republici Srpskoj i BiH, mogućnost umanjenja cijene robe za iznos poreza na dodatu vrijednost (PDV) čini kupovinu u Bijeljini izuzetno povoljnom za kupce iz okolnih zemalja od kojih su najbrojniji državljani Srbije.
 

Agrotržni centar „Knez Ivo od Semberije“ je izrastao u jednu od najvećih kvantaških pijaca za poljoprivredne proizvode u sjeveroistočnoj Republici Srpskoj i BiH, a na ovom prostoru su smještena sjedišta brojnih preduzeća i predstavništava. Agrotržni centar je i mjesto održavanja sajmova, od kojih je Poljoprivredni sajam u septembru postao stalan.
 

Položaj na obalama dvije rijeke, banjski potencijal, brojni vjerski objekti, velika ulaganja u razvoj etno-turizma, kulturna i zabavna dešavanja... učinili su da turizam postane jedan od nosilaca ekonomskog razvoja Grada. O turističkim potencijalima Grada Bijeljina više podataka se nalazi na internet-stranici Turističke organizacije Bijeljina.