Zvanična internet prezentacija
Grad Bijeljina

Studija izvodljivosti o mogućnostima korišćenja solarne energije za potrebe dobijanja toplotne i električne energije

Klima je primarni energetski  resurs čijim dejstvom  su nastali i fosilni resursi ugalj i nafta. Aktuelno ispoljavanje  klime kao  resursa  predstavljaju  solarna  i eolska  energija, kao  i energija  biomase. Današnje čovječanstvo  uglavnom  energiju proizvodi sagorijevanjem  uglja, gradnjom  velikih brana ili iz nuklearnih  centrala  i na taj način troši neobnovljive  resurse, zagađuje  okoliš i živi u stalnom strahu od mogućih novih nuklearnih katastrofa. Globalno posmatrano, možemo reći da je u "svojoj energetskoj istoriji" svijet došao  do kraja jedne  epohe  kada neobnovljivi izvori energije  ne mogu biti osnova za planiranje budućeg razvoja i kada se postavlja pitanje – šta dalje?

Odgovor  možemo   potražiti  u  obnovljivim  izvorima  energije.  Karakteristika  obnovljivih  izvora energije  je da se tokom  korištenja  njihove zalihe ne smanjuju  kao kod fosilnih goriva, ima ih u ogromnim  količinama i, što je veoma važno, ne zagađuju  okoliš. Energija vjetra i Sunca spadaju  u najviše korištene  obnovljive  energije  danas  u svijetu. Pored  toga  što  se  radi o ekološki čistim energijama, bitan faktor za značajnu ekspanziju je i činjenica da je eksploatacija  izvora obnovljive energije  postala  i ekonomski  konkurentna. Posljednjih godina  je u čitavom  svijetu, a naročito  u Evropskoj  uniji  došlo  do  naglog   porasta   primjene   svih  oblika  obnovljive  energije.  Direktno korištenje  izvora obnovljive energije  nije jedini put  ka poboljšanju  energetske situacije. Sve veći značaj u novije vrijeme dobiva  i unapređivanje energetske efikasnosti sa osloncem  na strategiju racionalnog  korištenja energije. Principijelno, radi se o korištenju priliva solarne energije i istovremenom smanjivanju gubitaka energije.

Mogućnosti  dobivanja  energije  iz obnovljivih  energetskih izvora još nisu  do  kraja ispitane, ali pokušajmo  sagledati  koliki je taj potencijal. Na pitanje  koliko to energije  možemo  dobiti, kratak odgovor  glasi: i više nego  što nam je potrebno. Međutim, da bismo pojasnili prisjetimo se koliko energije  trošimo  i koliko nam  različitih energetskih izvora stoji na raspolaganju. U svim rijekama svijeta  ima upravo  toliko energetskog potencijala  kolike su  naše  trenutne potrebe. Energetski potencijal  okeanskih talasa, nastalih  uticajem  plime i oseke, dovoljan  je da proizvede  duplo  više energije  nego  što  nam  je  potrebno.  Geotermalni  potencijal  je  pet  puta  veći,  dok  je  svjetski potencijal biomase oko dvadeset puta veći od naših potreba. Dvjesto puta veći je potencijal vjetra, a potencijal Sunčeve energije na našoj planeti je 2850 puta veći od trenutnih godišnjih energetskih potreba.